Sorry, you need to enable JavaScript to visit this website.
Sort by
Sort by

DEKODIRAN DNA KAFE

Nazad na objave za medije
Sarajevo
Kafa je izrazito cijenjen napitak čijoj velikoj popularnosti, uz atraktivnu aromu i okus, doprinosi i stimulirajući učinak kofeina, svrstavajući je među najčešće konzumirane napitke. Danas se konzumira više od 2,25 milijardi šalica kafe dnevno, čime se kafa svrstava i među najvažnije poljoprivredne kulture, budući da  se kultivira u 80-ak zemalja na više od 11 miliona hektara. Taksonomski gledano, kafa pripada porodici Rubiaceae (broćevi), veličinom četvrtoj po redu porodici unutar obitelji cvjetnjača, koja se sastoji od 11.000 vrsta podijeljenih u 660 rodova. 

Genom (DNA) kafe godinama je predmet naučnih istraživanja, a nedavno objavljeni rezultati pokazali su iznimnu podudarnost utvrđenih hromosomskih regija kafe s hromosomskim regijama vinove loze, ali i visoku podudarnost s genomom paradajza.

Kako bi za budućnost osigurali održive količine visokokvalitetnih sirovina poput kakaovca i kafe, prošle je godine grupa naučnika s Francuskog instituta za istraživanje i razvoj i Nacionalnog centra za sekvencioniranje te Sveučičišta u Buffalu, uz pomoć stručnjaka iz Nestléovog razvojno-istraživačkog centra u Toursu, sekvencirala DNA zrna kafe Robusta. Ovo značajno otkriće u budućnosti bi moglo biti ključno za unapređenje prinosa, kvalitet ploda i otpornost prema bolestima i suši, a moglo bi utjecati i na povećanje prihoda poljoprivrednika. 
Otkriveno je da je većina genetskih struktura kafe Robusta odgovorna za dvije glavne funkcije, a to su odbrambeni sistem biljke i metabolički procesi. Genom kafe uključuje nekoliko specifičnih gena važnih za obrambene funkcije biljke, među kojima i N-metiltransferaze (NMT) koje sudjeluju u biosintezi  kofeina. Kofein je hemijski spoj kojeg sintetizira nekoliko biljnih vrsta, među kojima su kakaovac i čaj, a sintetizira se i u listovima biljke kafe  gdje ima insekticidna svojstva, ali i u plodovima i sjemenkama u kojima inhibira klijanje sjemenke. Udjel kofeina u kafi ovisi o varijetetu biljke, geografskom porijeklu, klimatskim uvjetima, periodu berbe i načinu prerade, intenzitetu prženja zrna kafe te načinu pripreme napitka. 

Novije epidemiološke studije također potvrđuju brojne pozitivne učinke kafe kao što je smanjenje rizika razvoja Parkinsonove i Alzheimerove bolesti, dijabetesa tipa 2 te karcinoma jetra i debelog crijeva, čemu, uz kofein doprinose i drugi bioaktivni sastojci kafe, posebno polifenoli. Nedvojbeno je  da će kafa i dalje biti predmetom mnogih naučnih istraživanja, a sve kako bi kafoljupci  i dalje mogli uživati u ovom omiljenom napitku 21. stoljeća.