Svi smo svjesni da je problem lične prirode. Ono što je teže shvatiti jeste koliko se naš pojedinačni otpad gomila. Grubo rečeno, jedna trećina hrane godišnje proizvedene u svijetu za ljudsku potrošnju – oko 1,3 milijardi tona – izgubi se ili baci.
1/3 ukupne hrane koja se proizvede za ljude se baca!
U zemljama u razvoju do tog bacanja često dolazi zbog problema u proizvodnom procesu ili nedostatka objekata za skladištenje.
U bogatijim zemljama problem se nalazi na kraju lanca snabdijevanja: problem smo mi. Bacamo oko 30% od ukupne hrane koju kupimo.
Svake godine potrošači u bogatim zemljama bace skoro isto onoliko hrane (222 miliona tona) koliko iznosi ukupna proizvodnja hrane u Podsaharskoj Africi (230 miliona tona).
Savjet: Stavite novu hranu dublje u frižider tako da prvo pojedete staru hranu.
Troškovi su zapanjujući. Otpadna voda koja je utrošena za uzgoj kultura, đubrivo i gorivo korišteni u proizvodnji i transportu i gasovi s efektom staklene bašte koji se oslobađaju dok hrana truhne na deponijama. A to se dešava čak i prije nego što smo uopće uzeli u razmatranje novac koji bacamo na hranu koju nikada ne iskoristimo.
Evo 10 načina na koji možete riješiti problem.
1. Planirajte kupovinu
Zvuči jednostavno (i jeste), ali to je jedna od najvažnijih stvari koje možete uraditi. Kada kupujete hranu, nemojte kupovati suviše.
Isplanirajte obroke u toku sedmice i napravite detaljan spisak za kupovinu sa svim sastojcima koji su vam potrebni. Držite se tog spiska.
2. Upoznajte se sa svojim zamrzivačem
Bilo da je riječ o skladištenju sastojaka ili ostataka hrane, zamrzivač vam može pomoći da smanjite bacanje hrane. Zamrznite višak voća i povrća u sezoni, zamrznite hljeb i drugu hranu koju sporo jedete.
Pripremajte i kuhajte lahko kvarljive namirnice, a zatim ih zamrznite i koristite kasnije.
3. Naučite sve o datumima isteka roka trajanja
Poprimili smo štetnu naviku da tretiramo datume do kojih je poželjno upotrijebiti proizvod kao datume kada treba baciti hranu ako se ne pojede. Čak ni naznačeni datumi do kojih treba utrošiti namirnice i kada je namirnice najbolje upotrijebiti nisu sveto pismo.
Američko ministarstvo bezbjednosti poljoprivrednih namirnica i Inspekcijska služba kažu da, s izuzetkom formule za novorođenčad, ako datum istekne dok se namirnica nalazi u kući, proizvod bi još uvijek trebao biti bezbjedan i zdrav ako se njime rukuje ispravno do trenutka kada je evidentno da se pokvario. Naime, ‘pokvarena hrana će poprimiti neprijatan miris, ukus ili teksturu zbog prirodno nastalih bakterija uzročnika kvarenja hrane. Ako je hrana zadobila takve karakteristike kvarenja, ne bi se trebala jesti.’
4. Čuvajte hranu na pravom mjestu
Čuvanje hrane na pravoj temperaturi može znatno produžiti njen životni vijek.
Kad jednom ustanovite koja hrana treba u frižider, trebate utvrditi gdje je najbolje smjestiti je u frižideru. To će vam isto tako pomoći da produžite vijek trajanja svježih namirnica.
5. Kuhajte više od jednog obroka...
Priprema nekoliko obroka odjednom štedi struju, vodu i vrijeme.
Nakon što ste pripremili obroke koji će vas čekati u zamrzivaču, to će također uveliko smanjiti iskušenje da pribjegnete neplaniranoj kupovini hrane.
6. Kontrola porcija
Zvuči dosadno, ali veoma je važno. Kontrolom količine hrane na svom tanjiru ne samo što ćete ograničiti broj kalorija koje unosite već i smanjiti količinu hrane koja će završiti u kanti za smeće.
Počnite s malim porcijama, a poslije uzmite repete ako baš želite.
7. Trebate znati šta imate u frižideru
Vodite računa o tome šta držite u frižideru. Tolike kutije s ostacima hrane, koju ste spakovali u najboljoj namjeri, čame na dnu frižidera da biste ih ponovo otkrili tek kada ti ostaci više ne budu za jelo.
Uredan frižider znači mogućnost da lahko sagledate šta se treba brzo pojesti i koje namirnice treba kupiti, a koje ne. Također, nove zalihe obavezno stavite iza starije hrane, da biste je prije pojeli.
8. Donirajte bankama hrane
Ako utvrdite da još uvijek imate viška hrane, razmotrite mogućnost da je donirate nekom drugom kome je potrebna. To može biti komšija, rođak ili lokalna banka hrane. Hranljiva, bezbjedna i netaknuta hrana može predstavljati veliku pomoć onima kojima je potrebna.
9. Napravite kompost od ostataka hrane
Umjesto da hranu bacite u kantu za smeće, napravite kompost. Tako ćete je pretvoriti u đubrivo bogato nutrijentima, što je bolje nego da truhne na nekoj deponiji.
Ipak, pravljenje komposta bi trebalo biti posljednje rješenje. Američka agencija za zaštitu životne sredine ima hijerarhiju ponovnog iskorištenja hrane i načina tog korištenja i tvrdi da bismo prvo trebali smanjiti količinu otpada koji stvaramo, zatim donirati hranu, pokušati tom hranom nahraniti stoku, koristiti taj otpad za stvaranje struje u industriji, a tek na kraju praviti kompost.
10. Vodite evidenciju svog prehrambenog otpada
Da biste smanjili količinu prehrambenog otpada, vodite dnevnik šta sve bacate svake sedmice. Iznenadit ćete se koliko se toga nagomilalo i kako možete lahko utvrditi gdje pretjerujete s kupovinom.
Na kraju krajeva, uštedjet ćete novac i pomoći u borbi protiv bacanja hrane.
