Sort by
Sort by

Siđimo sa oblaka i otkrijmo činjenice o e-otpadu i digitalnom otpadu

Gomila digitalnog otpada

E-otpad i digitalni otpad rezultat su tehnološkog razvoja društva i danas predstavljaju vodeći ekološki problem. Električni i elektronski uređaji koji se više ne koriste čine e-otpad čije su količine na globalnom nivou ogromne, no zabrinjava što one i dalje kontinuirano rastu. Istovremeno e-otpad sadrži razne hemijske supstance opasne po život ljudi i cijeli ekosistem.

S druge strane, procjene govore kako će digitalni otpad kojeg mnogi nisu ni svjesni jer nije vidljiv, uskoro postati najveći zagađivač prirode. Ova vrsta otpada nastaje kao posljedica upotrebe IT opreme i interneta, te arhiviranja ogromnih količina nepotrebnih informacija poput duplih dokumenata, mutnih fotografija i videozapisa, kao i nepotrebnih mailova i aplikacija koje se ne koriste često.

Statistike i činjenice o e-otpadu i digitalnom otpadu mogu pomoći da bolje razumijemo stvarne posljedice koje ove vrste otpada imaju na globalni okoliš.

E-OTPAD

  1. E-otpad čini oko 70% toksičnog otpada  - Elektronski otpad sadrži između 600 i 1000 različitih hemijskih supstanci koje su štetne po zdravlje i ugrožavaju okoliš, od kojih su najprisutnije materije: olovo, živa, hrom, kadmij, berilij, PVC, barij.
  2. Godišnje se generira oko 50 miliona tona e-otpada, što je kao da se svake sekunde baci 800 laptop računara.
  3. Procjenjuje se da trenutno postoji preko 347 tona nerecikliranog e-otpada na zemlji.
  4. Procjenjuje se da se samo 17,4% e-otpada prikuplja i pravilno reciklira.
  5. Evropa ima najveću stopu prikupljanja i recikliranja otpada, čak 42,5%.
  6. Kina , SAD i Indija proizvode najviše e-otpada.
  7. Estonija , Norveška i Island imaju najviše stope recikliranja e-otpada.
  8. Najveći udio u e-otpadu, više od 55%, imaju mali i veliki kućanski aparati.
  9. Jedna tona mobilnih uređaja (iPhone) sadrži 300 puta više zlata od tone zlatne rude i 6,5 puta više srebra od tone srebrne rude.
  10. Tržište reciklaže e-otpada procijenjeno je na 49,88 milijardi dolara u 2020. godini.

DIGITALNI OTPAD

  1. Udio digitalnih tehnologija u potrošnji energije tokom 2020. godine iznosio je više od 5%, predviđanja su da će se udvostručiti tokom sljedećih deset godina i da će iznositi više od 9%.
  2. Procjenjuje se da je broj korisnika interneta u 2023. godini 5,18 milijardi ljudi. Svaki korisnik interneta utiče na porast emisije C02.
  3. Različiti izvještaji navode kako korištenje interneta čini oko 3,7% globalnih emisija CO2, što je  jednako emisiji globalne avio industrije.
  4. Svake godine internet i njegovi prateći sistemi proizvode više od 900 miliona tona CO2.
  5. Svaki dan se pošalje 347,3 milijardi e-mailova, koje na godišnjem nivou emituju 1,4 milijardi CO2 godišnje. To je količina gasova koje proizvodi 7 miliona automobila.
  6. Statista procjenjuje da je čak 45% svih poslanih mailova u decembru 2022. godine bila spam pošta.
  7. Podaci se pohranjuju u dana centrima koji čine 1-2% svjetske potražnje za energijom u 2020. godini. Za hlađenje opreme data centara troše se velike količine vode koje u globalu iznose više od 11-18 miliona litara vode svaki dan, što je dovoljno da se zadovolje potrebe za vodom za čak 30.000 do 50.000 ljudi.
  8. Procjenjuje se da online streaming sadržaja na internetu čini oko 60% ukupnog internet prometa, što rezultira zapanjujućom godišnjom proizvodnjom od 300 miliona tona CO2. To je približno 1% svjetske emisije.

Neizbježna činjenica je da će tehnološki napredak nastaviti i dalje oblikovati društvo, jer tehničko-tehnološke inovacije i razvoj značajno olakšavaju i pozitivno utiču na živote pojedinaca i društva u cjelini. Brzina kojom se danas promjene dešavaju su nevjerovatne i savremeni čovjek u svom životnom vijeku doživi nekoliko tehnoloških značajnih otkrića koje značajno oblikuju cijelo društvo. No, istovremeno, danas više nego ikada prije čovjek ima mogućnost sagledavanja i svih negativnih posljedica koje razvoj donosi sa sobom, te je i odgovornost pravovremenog i konkretnog djelovanja veća nego ikada prije.

Odgovorno odlaganje i pravilna reciklaža e-otpada, odgovorno upravljanje digitalnim podacima su samo dio sistematskog i kvalitetnog rješenja koje vodi ka stvaranju održive budućnosti. Izuzetno bitan dio ovog rješenja jeste edukacija i podizanje svijesti javnosti o pametnom odlaganju i zbrinjavanju otpada kao i načinima prevencije stvaranja otpada.

Priliku da daju vlastiti doprinos očuvanju okoliša imat će studenti pet univerziteta u BiH (u Sarajevu, Banjaluci, Mostaru i Tuzli) i to zahvaljujući aktivnosti Čista umjetnost u okviru koje će se educirati o pametnom odlaganju i zbrinjavanju otpada i reciklaži. Studenti će također moći predati stare električne i elektronske uređaje u „Zeleni kutak“,  posebne prostore za odlaganje e-otpada organizovane na fakultetima. Odgovornost za čist okoliš, zdravu prirodu i zaštitu planete je na svima nama, zato se pridružite aktivnosti Čista umjetnost.

"Čista umjetnost" je inicijativa kompanije Nestlé koja se bavi podizanjem svijesti o važnosti recikliranja i ponovne upotrebe otpadnog materijala. Ova inicijativa pruža mladima u Bosni i Hercegovini priliku da nauče o pametnom odlaganju otpada i reciklaži, jer su upravo oni budućnost koja će oblikovati našu okolinu.