E-otpad i digitalni otpad rezultat su tehnološkog razvoja društva i danas predstavljaju vodeći ekološki problem. Električni i elektronski uređaji koji se više ne koriste čine e-otpad čije su količine na globalnom nivou ogromne, no zabrinjava što one i dalje kontinuirano rastu. Istovremeno e-otpad sadrži razne hemijske supstance opasne po život ljudi i cijeli ekosistem.
S druge strane, procjene govore kako će digitalni otpad kojeg mnogi nisu ni svjesni jer nije vidljiv, uskoro postati najveći zagađivač prirode. Ova vrsta otpada nastaje kao posljedica upotrebe IT opreme i interneta, te arhiviranja ogromnih količina nepotrebnih informacija poput duplih dokumenata, mutnih fotografija i videozapisa, kao i nepotrebnih mailova i aplikacija koje se ne koriste često.
Statistike i činjenice o e-otpadu i digitalnom otpadu mogu pomoći da bolje razumijemo stvarne posljedice koje ove vrste otpada imaju na globalni okoliš.
E-OTPAD
- E-otpad čini oko 70% toksičnog otpada - Elektronski otpad sadrži između 600 i 1000 različitih hemijskih supstanci koje su štetne po zdravlje i ugrožavaju okoliš, od kojih su najprisutnije materije: olovo, živa, hrom, kadmij, berilij, PVC, barij.
- Godišnje se generira oko 50 miliona tona e-otpada, što je kao da se svake sekunde baci 800 laptop računara.
- Procjenjuje se da trenutno postoji preko 347 tona nerecikliranog e-otpada na zemlji.
- Procjenjuje se da se samo 17,4% e-otpada prikuplja i pravilno reciklira.
- Evropa ima najveću stopu prikupljanja i recikliranja otpada, čak 42,5%.
- Kina , SAD i Indija proizvode najviše e-otpada.
- Estonija , Norveška i Island imaju najviše stope recikliranja e-otpada.
- Najveći udio u e-otpadu, više od 55%, imaju mali i veliki kućanski aparati.
- Jedna tona mobilnih uređaja (iPhone) sadrži 300 puta više zlata od tone zlatne rude i 6,5 puta više srebra od tone srebrne rude.
- Tržište reciklaže e-otpada procijenjeno je na 49,88 milijardi dolara u 2020. godini.
DIGITALNI OTPAD
- Udio digitalnih tehnologija u potrošnji energije tokom 2020. godine iznosio je više od 5%, predviđanja su da će se udvostručiti tokom sljedećih deset godina i da će iznositi više od 9%.
- Procjenjuje se da je broj korisnika interneta u 2023. godini 5,18 milijardi ljudi. Svaki korisnik interneta utiče na porast emisije C02.
- Različiti izvještaji navode kako korištenje interneta čini oko 3,7% globalnih emisija CO2, što je jednako emisiji globalne avio industrije.
- Svake godine internet i njegovi prateći sistemi proizvode više od 900 miliona tona CO2.
- Svaki dan se pošalje 347,3 milijardi e-mailova, koje na godišnjem nivou emituju 1,4 milijardi CO2 godišnje. To je količina gasova koje proizvodi 7 miliona automobila.
- Statista procjenjuje da je čak 45% svih poslanih mailova u decembru 2022. godine bila spam pošta.
- Podaci se pohranjuju u dana centrima koji čine 1-2% svjetske potražnje za energijom u 2020. godini. Za hlađenje opreme data centara troše se velike količine vode koje u globalu iznose više od 11-18 miliona litara vode svaki dan, što je dovoljno da se zadovolje potrebe za vodom za čak 30.000 do 50.000 ljudi.
- Procjenjuje se da online streaming sadržaja na internetu čini oko 60% ukupnog internet prometa, što rezultira zapanjujućom godišnjom proizvodnjom od 300 miliona tona CO2. To je približno 1% svjetske emisije.
Neizbježna činjenica je da će tehnološki napredak nastaviti i dalje oblikovati društvo, jer tehničko-tehnološke inovacije i razvoj značajno olakšavaju i pozitivno utiču na živote pojedinaca i društva u cjelini. Brzina kojom se danas promjene dešavaju su nevjerovatne i savremeni čovjek u svom životnom vijeku doživi nekoliko tehnoloških značajnih otkrića koje značajno oblikuju cijelo društvo. No, istovremeno, danas više nego ikada prije čovjek ima mogućnost sagledavanja i svih negativnih posljedica koje razvoj donosi sa sobom, te je i odgovornost pravovremenog i konkretnog djelovanja veća nego ikada prije.
Odgovorno odlaganje i pravilna reciklaža e-otpada, odgovorno upravljanje digitalnim podacima su samo dio sistematskog i kvalitetnog rješenja koje vodi ka stvaranju održive budućnosti. Izuzetno bitan dio ovog rješenja jeste edukacija i podizanje svijesti javnosti o pametnom odlaganju i zbrinjavanju otpada kao i načinima prevencije stvaranja otpada.
Priliku da daju vlastiti doprinos očuvanju okoliša imat će studenti pet univerziteta u BiH (u Sarajevu, Banjaluci, Mostaru i Tuzli) i to zahvaljujući aktivnosti Čista umjetnost u okviru koje će se educirati o pametnom odlaganju i zbrinjavanju otpada i reciklaži. Studenti će također moći predati stare električne i elektronske uređaje u „Zeleni kutak“, posebne prostore za odlaganje e-otpada organizovane na fakultetima. Odgovornost za čist okoliš, zdravu prirodu i zaštitu planete je na svima nama, zato se pridružite aktivnosti Čista umjetnost.
"Čista umjetnost" je inicijativa kompanije Nestlé koja se bavi podizanjem svijesti o važnosti recikliranja i ponovne upotrebe otpadnog materijala. Ova inicijativa pruža mladima u Bosni i Hercegovini priliku da nauče o pametnom odlaganju otpada i reciklaži, jer su upravo oni budućnost koja će oblikovati našu okolinu.