Kafa je više od užitka
Čini se da je kafa zbog svoje popularnosti vrlo interesantna naučnicima te tako gotovo svake sedmice možemo pročitati neko istraživanje o svojstvima kafe. Istraživanja su se odmakla od izučavanja psihoaktivne supstancije kofeina, a u kafi je pronađeno čak 800 različitih aromatskih spojeva od kojih mnogi imaju snažnu antioksidativnu aktivnost.
Nova studija, objavljena u časopisu Circulation ukazuje kako kafa može preventivno djelovati kod moždanog udara kod žena. Analiza podataka dobivenih od 83.000 žena tokom 14 godina otkriva da dvije do tri šoljice kafe dnevno smanjuju rizik od moždanog udara za 19 %. Zaštitni učinak ne vrijedi za pušačice, oboljele od dijabetesa te one sa visokim krvnim pritiskom ili povećanim holesterolom.
Posebno je interesantna nešto starija velika epidemiološka studija koja je pokazala da redoviti unos kafe može smanjiti opasnost od nastajanja žučnih kamenaca, također kod žena. U istraživanju u kojem je učestvovalo više od 80.000 ispitanica, dokazan je značajan uticaj konzumacije kafe na nastanak žučnih kamenaca. Većina učesnica studije pila je 2 do 3 šoljice kafe dnevno.
Smatra se da zbog iznimnog profila antioksidansa koje sadrži, kafa može imati povoljan učinak na prevenciju nekih malignih bolesti, a najviše je istraživanja koja povezuju ispijanje kafe sa smanjenim rizikom od karcinoma debelog crijeva i dojke. Antiokisdativni spojevi u koje naučnici polažu najviše nade su hlorogenična kiselina te kafestol i kahweol.
Nadalje, kafa je izvrstan izvor biljnih spojeva polifenola koji također posjeduju snažnu antioksidativnu aktivnost. Naučne studije ukazale su na brojne povoljne učinke polifenola na zdravlje ljudi. Poglavito se razmatraju kao molekule sa blagotvornim djelovanjem na degenerativne bolesti izazvane oksidativnim stresom, odnosno kardiovaskularne bolesti, supresiju imunološkog sistema, hronične upalne bolesti te proces starenja.
Kako kofein djeluje na čovjeka?
Jedno od najpoznatijih svojstava kofeina je njegova sposobnost da djeluje kao stimulans te tako privremeno odgađa umor i pospanost. Blago povisuje krvni pritisak i puls te djeluje i kao blagi diuretik, odnosno potiče stvaranje urina.
Dobro je poznato da kofein povećava budnost i moć koncentracije. Šoljica kafe nerijetko se, na primjer, preporučuje vozačima koji putuju na duže relacije, kako bi se održali budnima i što više koncentrisanim na vožnju. Prema nekim istraživanjima, kofein može poboljšati pamćenje i logično zaključivanje.
Neke osobe su osjetljivije na djelovanje kofeina. Trudnice i osobe starije dobi mogu biti osjetljivije na kofein, jer se u njihovom tijelu zadržava duže. Kod nekih osoba, konzumacija kofeina uzrokuje nemir, nesanicu te probavne smetnje poput žgaravice.
Kofeinska granica
Muškarci bolje podnose alkohol nego žene, ali isto ne vrijedi i za kofein. Neki su ljudi osjetljivi čak i na malu količinu kofeina u npr. bezkofeinskoj kafi dok neki bez problema podnose velike količine. Kao i kod alkohola, onima koji piju puno kafe potrebne su sve veće količine za jednaki učinak. Teško je predviditi koliko kofeina neko može podnijeti, čak i kad se uzmu u obzir dob, pol i tjelesna masa. Novija istraživanja pokazuju da geni imaju vrlo veliku ulogu u reakciji tijela na kofein. Kontracepcijske pilule i pušenje su bitni faktori; hormonalna kontracepcija usporava metabolizam kofeina pa je učinak intenzivniji, a pušači metaboliziraju kofein dvostruko brže.
Opšta je preporuka da maksimalni unos kofeina treba biti do 400 mg/dan što se postiže sa 2-3 šoljice kafe. Za trudnice je granica 300 mg te bi svoj dnevni unos kafe trebale ograničiti na jednu šoljicu.
Sa mlijekom ili bez?
Istraživanja su pokazala da pretjerano konzumiranje kafe uzrokuje gubitak kalcija, ali 2-3 šoljice dnevno, posebno ako se piju sa mlijekom ne predstavljaju opasnost. Analiza čak 560 studija pokazala je da kofein ima vrlo mali učinak na kalcij. Naime, žene koje su dnevno pile približno dva espressa imale su prosječan dnevni gubitak kalcija od 4,6 mg. Uzmemo li u obzir da je dnevna potreba za kalcijem približno 1000 mg, ta se količina zaista čini malom. Nadalje, dodatak samo dvije žlice mlijeka u kafu osigurat će dodatnih 40 mg kalcija i umanjiti gubitak uzrokovan kofeinom iz kafe. Dakle, pametnije je piti capuccino ili macchiato nego kafu bez mlijeka.
Dr.sc. Darija Vranešić Bender / Vitaminoteka