Sarajevo, 3. novembar 2023. - Zalasci sunca, inspirativni govori i predavanja, trenuci kada se osjećamo kao zvijezde, šale koje rasplamsavaju smijeh, prirodne ljepote koje oduzimaju dah... Svaki od tih čarobnih trenutaka je poput dragulja, jedinstven i neprocjenjiv, te kao takav vrijedan da ostane trajno zabilježen i pohranjen. No, koliko često pogledamo sadržaj kojeg smo zabilježili godinama prije i koliko je zaista važan da ostane trajno u arhivi naših tihih svjedoka - mobitela i računara? Često ne mislimo o tome, već i dalje nastavljamo bilježiti, čuvati i dijeliti, stvarajući mozaik uspomena važan za nas, ali ujedno štetan za našu okolinu.
„Digitalni otpad obuhvata sve neželjene informacije koje putuju računalnim mrežama ili se pohranjuju, uključujući beskorisne i zastarjele podatke. Iako ne zauzima fizički prostor, njegov uticaj na okolinu je ozbiljan“, upozorava Vedran Aničić, Rukovoditelj odjela za informatičku tehnologiju za regiju Jugoistočne Europe.
Posljednja istraživanja projekta Carbon Literacy iz marta 2023. kažu kako digitalni otpad stvara značajnu emisiju CO2. Tako 1 minuta gledanja videa na YT proizvede 0,46 g CO2. Procjenjuje se da online streaming sadržaja na internetu čini oko 60% ukupnog internet prometa, što rezultira zapanjujućom godišnjom proizvodnjom od 300 miliona tona CO2. To je približno 1% svjetske emisije!
Zamislite, dok vi listate svoje slike, čuvate stare poruke i dokumente, digitalni otpad neprestano raste. U ovom digitalnom vremenu, gdje se svaka fotografija, poruka, aplikacija čini prevažnom da bi se trajno izbrisala, postavlja se pitanje - koliko od toga zaista ima trajnu vrijednost?
Studenti pet bosanskohercegovačkih univerziteta, tokom oktobra mjeseca imali su priliku učestvovati u aktivnosti kompanije Nestlé „Čista umjetnost“, gdje su prikupljajući električni otpad, učili o onom ne tako vidljivom, a itekako štetnom - digitalnom otpadu. Zahvaljujući ovoj aktivnosti postali su svjesni uticaja svakog nepotrebnog klika na njihovim uređajima, pa vjeruju da će od sada ipak voditi računa koliko fotografija će sačuvati trajno na svom uređaju ili da li će čuvati skripte koje im više nisu potrebne. Postali su svjesni činjenice da sa samo malim promjenama navika možemo učiniti mnogo za okoliš i održivu digitalnu budućnost.
Anketa sprovedena na jednom od pet bosanskohercegovačkih univerziteta koji su učestvovali u aktivnosti „Čista umjetnost“, otkrila je da pripadnici generacije Z znaju jasno definisati pojam digitalnog otpada, ali još uvijek postoje oni koji čuvaju i dalje nepotrebne datoteke na svojim uređajima. Tako jedan od studenata kaže da skripte od prve do treće godine i dalje drži u telefonu, „ne znam ni ja zašto, ali eto mogu zatrebati“, pojašnjava.
Među njima su i oni koji prepoznaju važnost čuvanja digitalnog prostora i doprinose borbi protiv digitalnog otpada, tako što ipak brišu neuspjele selfije, nepotrebne dokumente i skripte, a aplikacije koje dugo ne koriste brišu i ponekad zamijene novima. Jedna od njih, studentica završne godine sa suptilnom dozom sentimentalnosti, čuva selfie fotografije sve dok joj memorija ne kaže da je vrijeme za oproštaj. Aplikacije koje više ne koristi briše bez oklijevanja, stvarajući prostor za nove izazove.
Ovi mladi ljudi prepoznaju važnost održivog pristupa digitalnom svijetu. Njihove odluke svakodnevno doprinose borbi protiv digitalnog otpada, a inicijative poput „Čiste umjetnosti“ nas podsjećaju da generacija Z i svi mi možemo zajedno raditi na smanjenju digitalnog otpada, tako što ćemo racionalizacijom virtuelnog prostora smanjiti potrošnju energije, a samim tim i zagađenja.