Sort by
Sort by

Formula za inteligenciju: Omega 3 masne kiseline



Iako je prva asocijacija na omega-3 masne kiseline očuvanje zdravlja srca i krvnih žila, sve je više naučnih dokaza koji govore u prilog pozitivnom uticaju omega-3 masnih kiselina na misaone sposobnosti. Posebno su zanimljiva istraživanja koja govore o povoljnom uticaju omega-3 masnih kiselina na razvoj mozga u dojenčadi i djece.

Nova studija provedena na više od 200 dojenčadi, pod vodjenjem kanadskih naučnika ukazala je na važnost dodavanja višestruko nezasićenih masnih kiselina u dječju hranu. Dodavanje svega 0.36% DHA (dokzsaheksaenske kiseline) i 0.72% ARA (arahidonske kiseline) značajno poboljšava kognitivni razvoj novorođenčadi i dojenčadi.

Dojenčad stara 9 mjeseci koja su već od prvih sedmica života dobivala hranu obogaćenu navedenim nutrijentima sa većom su lakoćom i tačnošću (51%) rješavala problemske zadatke nego dojenčad koja su jela neobogaćene formule (svega 29% uspješnosti na zadacima).

Osim razvoja kognitivnih sposobnosti, konzumacija tih polinezasićenih masnih kiselina u najranijoj životnoj dobi osigurava i bolji razvoj vida. Lakoća i tačnost rješavanja problemskih zadataka pozitivno korelira sa kasnijom inteligencijom i rječnikom pa su optimalna prehrana i pravovremena suplementacija važne već od najmanjih nogu.

Dragocjene masti

Jedna od najizazovnijih prehrambenih mjera koja može imati značajan uticaj na zdravlje populacije odnosi se na uvećan unos omega-3 masnih kiselina poput alfa-linolenske kiseline (ALA), eikozapentaenske kiseline (EPA) i dokozaheksaenske kiseline (DHA). Ideja o obogaćivanju prehrambenih proizvoda ovim važnim masnim kiselinama logična je posljedica brojnih istraživanja koja svjedoče o njihovom pozitivnom djelovanju na prevenciju hroničnih bolesti.

Adekvatan unos omega-3 masnih kiselina smatra se važnim faktorom u prevenciji nastanka i sprečavanju progresije raznih bolesti poput artritisa, nekih oblika karcinoma, kardiovaskularnih bolesti, depresije. Nažalost, današnja tipična zapadnjačka prehrana je siromašna omega - 3 masnim kiselinama što sa sobom nosi i povećan zdravstveni rizik.

Kako nedostatan unos omega-3 masnih kiselina ne bi postao „skorbut našega vremena” potrebno je ozbiljno se pozabaviti modifikacijom unosa ovih važnih masnih kiselina.

Omega-3 masne kiseline i kognitivne sposobnosti djece

Omega-3 masne kiseline DHA i EPA nalaze se u masnim ribama, poput lososa, srdele, tune, haringe, skuše. Prehrana bogata tim vrijednim supstancijama djeluje povoljno na zdravlje srca i krvožilja, a ujedno osigurava pravilan razvoj mozga i vida u dojenčadi i djece.

Zadnja 3 mjeseca trudnoće i prvih nekoliko godina života ključne su za pravilan razvoj mozga. Kada novorođenče dođe na svijet, njegova tjelesna masa čini samo 5 % tjelesne mase odraslih, ali zato veličina mozga čini 70 % veličine odraslog mozga. Preostali rast mozga odvija se tokom prve godine života te predškolske dobi, tako da je rast mozga većinom završen do pete ili šeste godine života.

U tom delikatnom razdoblju za rast mozga i razvoj mentalnih sposobnosti od posebne je važnosti dovoljan unos specifičnih nutrijenata. Pod nutrijentima, „prijateljima“ mozga smatraju se: omega - 3 masne kiseline posebno dokozaheksaenska kiselina (DHA) te omega – 6 arahidonska kiselina (AA).

Ljudski organizam nizom reakcija može sintetizovati DHA iz osnovne masne kiseline – alfa linolenske (ALA), dok se AA sintetizuje iz druge esencijalne masne kiseline- linolne. Međutim tokom rane faze života ta je sposobnost ograničena i neefikasna, što DHA u tim prvim ključnim godinama života čini uvjetno osnovnom i upućuje na nužnost njenog dovoljnog unosa hranom. Riba, osobito ona masna, je najbolji izvor DHA, a osim riba i algi jedini izvor DHA su posebno dizajnirani moderni proizvodi obogaćeni omega-3 masnim kiselinama.

Pregledom naučnih studija, zaključeno je da DHA, prirodno zastupljena u ribljem ulju, pozitivno djeluje na kognitivne sposobnosti. Naučnici tvrde da objavljene studije, posebno one provedene na životinjama, osiguravaju dovoljno uvjerljivih i važećih dokaza koji u vezu dovode smanjenu koncentraciju DHA u mozgu i lošije rezultate na kognitivnim testovima i testovima ponašanja.

Također, rezultati studija ukazuju da čak i male razlike u koncentraciji DHA u mozgu, na primjer razlike koje se mogu uočiti kod dojene novorođenčadi i novorođenčadi koje se hrane dojenačkim formulama bez dodatka DHA, mogu imati kao rezultat razlike u kognitivnim sposobnostima.

Budući da je DHA važna za rast i funkcionalni razvoj mozga ploda i dojenčeta, tokom trudnoće i laktacije treba obratiti posebnu pažnju na odgovarajući unos omega-3 masnih kiselina. Dojenjem se osigurava unos arahidonske (AA) i dokozaheksaenske (DHA) masne kiseline u dojenčadi. Nivoi DHA u majčinom mlijeku značajno variraju ovisno o načinu prehrane majke. Znakovito je da se nivoi AA i DHA ne mijenjaju ako majka unosi više esencijalnih masnih kiselina, prekursora AA i DHA. Zbog toga je izvjesno da žene koje doje trebaju prehranom osigurati izvore DHA, na primjer masnu plavu ribu. Dokazano je da nakon što žena koja doji konzumira haringu ili salpu, nivo DHA u majčinom mlijeku značajno poraste nakon 6 sati, a dosegne maksimalni nivo nakon 24 sata.

Većina studija ističe važnost DHA za razvoj mozga fetusa i novorođenčeta, no ističe se i pozitivna veza između dovoljnog unosa osnovnih masnih kiselina i DHA i mentalnog i psihomotornog razvoja te poboljšane sposobnosti učenja djeteta predškolske dobi. S obzirom da se deficit osnovnih masnih kiselina i DHA povezuje sa nekim poremećajima, poput poremećaja pažnje i hiperaktivnog poremećaja (ADHD) te disleksije i dispraksije, smatra se da dovoljan unos tih nutrijenata smanjuje rizik od navedenih poremećaja. Osim toga, deficit DHA može imati za posljedicu slabu oštrinu vida, što je razumljivo kada se uzme u obzir da je DHA ključna za optimalno funkcionalno sazrijevanje mrežnice i vidnog korteksa.

Hrana koja je dobra za srce trebala bi biti dobra i za mozak.
Hipokrat, 400 godina pr. Hrista

Dr.sc. Darija Vranešić Bender