Anti – aging prehrana: mit ili stvarnost?

Ljudi su od pamtivjeka u potrazi za eliksirom mladosti. U današnje doba, živimo sve duže, a želimo se osjećati i izgledati sve bolje. Zbog toga ne čudi što se „anti aging” razvio gotovo do razmjera naučnog predmeta, a na Zapadu niču „anti aging“ instituti, razvijaju se posebne terapije, tretmani, dodaci prehrani, programi prehrane i fizičke vježbe. Sve to kako bi izgledali bolje, ljepše, zdravije i izbjegli vidljive znakove starenja – najvećih izdajica moderne anti – age generacije.

Hrana za ‘swing generaciju’ – anti-aging proizvodi

Zemlje zapadnog svijeta suočene su sa značajnim porastom stanovništva starije dobi, a očekuje se da će udio gerijatrijskog stanovništva i dalje rasti. Prehrambena industrija u razvijenim zemljama brzo je prepoznala novu tržišnu nišu i sve više razvija posebnu kategoriju funkcionalne hrane koja je usmjerena osobama starije dobi. Naime, tržište hrane za tzv. swing generaciju poraslo je za 96 % od 2000. do 2005. godine. Stanovništvo swing generacije je ono sa 65 i više godina, a to im je ime prisvojeno zbog muzike koja se slušala u vrijeme njihovog djetinjstva.

Sastojci koji su posebno popularni u ovom segmentu su probiotici, omega-3 masne kiseline, antioksidansi, soja i koenzim Q10. To su sastojci koji imaju povoljan uticaj na probavni i imunološki sustav te ometaju upalne i degenerativne procese u organizmu.

Manje kalorija – dulji život?

Nezavisno od razvoja modernih funkcionanih proizvoda namijenjenih vitalnim starijim osobama, provode se brojna istraživanja koja nastoje rasvijetliti vezu prehrane i starenja. Najviše naučnih dokaza ide u prilog teoriji o smanjenom unosu kalorija što može imati pozitivan uticaj na više različitih vrsta tkiva koja zajedno utiču na produženje životnog vijeka. Istraživanja provedena na životinjama pokazala su da smanjenje energetskog unosa usporava proces starenja i produžuje životni vijek. Smanjenje energetskog unosa kod ljudi uzrokuje slične adaptacijske metaboličke procese koji se opažaju na pokusnim životinjama (miševima, majmunima), smanjuju se metabolički, hormonski, upalni rizični faktori za nastanak dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, a moguće i malignih bolesti. Ipak, na pitanje može li ograničenje unosa kalorija produžiti životni vijek ili produžiti očekivano trajanje života kod osoba normalne tjelesne mase, za sada se ne može odgovoriti. No umjerenost u jelu i piću u poodmakloj životnoj dobi zasigurno je dobro ulaganje u zdravlje i dug život.

Program dr. Perriconea

Apsolutni superhit na području anti-aging prehrane donosi nam američki dermatolog, dr. Nicholas Perricone. Za razliku od većine dijeta, dijeta dr. Perriconea nije dijeta za mršavljenje, zapravo se radi o anti aging životnom stilu.

Ovako glase neke od sažetih Perriconeovih smjernica prehrane za zaustavljenje starenja:

  1. Jedite velike količine masne ribe, posebno lososa te druge namirnice izvore proteina poput jaja i peradi. Proteini su potrebni za obnovu i usporavanje starenja stanica kože dok omega 3 masne kiseline održavaju adekvatnu vlažnost kože i ublažavaju upalne procese.
  2. Često konzumirajte svježe tamno bobičasto voće, posebice borovnice. Ono sadrži antioksidanse koji pomažu pri detoksikaciji i spriječavaju prijevremeno starenje.
  3. Jedite dinje, jabuke i kruške. Ovo voće odlikuje se niskom vrijednošću glihemijskog indeksa. Lubenica, banane i mango je voće sa višom vrijednošću glihemijskog indeksa te ga zbog toga treba konzumirati umjereno.
  4. Dajte prednost orašastim plodovima, pogotovo lješnjacima i bademima, budući da sadrže bogatstvo vitamina E i linolne kiseline. Dr Perricone smatra da ove molekule pomažu u borbi protiv starenja.
  5. Za doručak jedite svježe pripremljenu zobenu kašu ili zobene pahuljice koje će pomoći u održavanju stabilne razine šećera u krvi.
  6. Pijte 8 – 10 čaša čiste izvorske vode dnevno. Čak i blaga dehidracija može učiniti izgled kože starijim.
  7. Izbjegavajte rafinirane ugljikohidrate poput bijelog brašna i šećera.
  8. Svakoga dana se bavite fizičkom vježbom. Dr. Perricone tvrdi da vježbanje ima protuupalni uticaj na stanice.

Dr.sc. Darija Vranešić Bender / Vitaminoteka