Sort by
Sort by

Istine i zablude: Uobičajene zablude o hrani i zdravlju

Ako nešto ima manje masnoća, smijem pojesti više toga.

ZABLUDA
Masnoće u hrani su samo pola priče. Razlog tome je što se hrana sa manje masnoće još uvijek može razlikovati u osnovnim nutrijentima ili sadržavati više šećera, te stoga njena vrijednost u kilodžulima, odnosno količina energije koju hrana sadrži, može biti viša nego što ste očekivali.

Kamena so je zdravija od obične soli.

ZABLUDA
Nema razlike između te dvije vrste soli, osim njihovog imena i činjenice da mogu imati razne veličine kristala. Obadvije imaju isti uticaj na Vaše tijelo. Previše soli može uticati na zdravlje Vašeg srca, pa je dobro koristiti ga umjereno. Većina soli koju konzumiramo dolazi iz proizvedene hrane poput hljeba i grickalica, stoga je ne treba i dodavati.

Aditivi u hrani su štetni.

ZABLUDA
Mali broj ljudi reaguje na određene aditive u hrani, ali zbog toga nisu štetni za sve. Zapravo, aditivi u hrani imaju vrlo značajnu ulogu. Daju strukturu, dodaju ukus, održavaju hranu svježom, poboljšavaju izgled i sastav i pomažu u održavanju kvalitete. Na primjer, antioksidansi koji se dodaju ulju sprečavaju njegovo kvarenje.

Zeleno lisnato povrće je dobar izvor kalcija.

ZABLUDA
Zeleno lisnato povrće crpi minerale iz zemlje, pa može sadržavati male količine kalcija, iako mnogo manje nego mliječni proizvodi. Na primjer, 1 šoljica špinata sadrži 30 mg kalcija, a 1 čaša mlijeka 300 mg kalcija. Prema tome bi trebali jesti ogromne količine zelenog lisnatog povrća da zadovoljite Vaše dnevne potrebe za kalcijem od 1000 mg. Zeleno lisnato povrće je važan izvor folne kiseline, vlakna i antioksidansa, ali zbog kalcija obavezno jedite drugu hranu. Mliječni proizvodi sa manje masnoća, konzervisani losos sa kostima i sojino mlijeko sa dodanim kalcijem sadrže kalcij.

Ljudi s dijabetesom ne moraju izbjegavati šećer.

ISTINA
Nekad se ljudima sa dijabetesom preporučavalo da izbjegavaju šećer, ali od tada je znanost dokazala da to nije potrebno. Svi ugljikohidrati (npr. hljeb, tjestenina, riža) se razgrađuju na šećer koji se apsorbira u krvotok. Umjesto izbjegavanja šećera, dijebetičari trebaju izabrati ugljikohidrate koji se sporije razgrađuju i rasporediti konzumaciju tih ugljikohidrata kroz dan kako bi kontrolisali nivo šećera u krvi. Najbolji izbor su ugljikohidrati sa niskim glikemičnim indeksom.

Previše šećera izaziva dijabetes tipa dva

ZABLUDA
Iako je jedan od simptoma dijabetesa visoki nivo šećera (glukoze) u krvi, konzumacija šećera ne uzrokuje dijabetes. Dijabetes tipa dva je, između ostalog, uzrokovan genetikom, neredovitim vježbanjem i pretilosti ili gojaznosti. Neko ko nema genetske predispozicije neće dobiti dijabetes, bez obzira koliko šećera konzumira.

Smeđi šećer je zdraviji od bijelog šećera.

ZABLUDA
Jedina razlika između smeđeg i bijelog šećera je što smeđi šećer sadrži melasu, koja daje miris i okus karamele. Obje vrste šećera sadrže istu količinu energije (kilodžuli), pa Vaše tijelo ne primjećuje razliku.

Jaja su loša za Vaše zdravlje.

ZABLUDA
Godinama su ljudi mislili da su jaja nezdrava jer sadrže holesterol. Iako holesterol iz hrane može uticati na razinu holesterola u krvi, zapravo zasićene masnoće iz hrane imaju veći uticaj.
Jaja se mogu uključiti u Vašu ishranu, jer osiguravaju visoko kvalitetne bjelančevine i brojne vitamine i minerale.

Rogač je zdraviji od čokolade.

ZABLUDA
Neki ljudi vjeruju da je rogač bolji izbor od čokolade. Rogač ne sadrži kafein, ali sadrži slične količine šećera, energije (kJ) i zasićenih masnoća kao i čokolada. Zbog toga i nije puno „zdraviji“ od čokolade i treba ga konzumirati u ograničenim količinama.

Preskakanjem obroka nećete mršaviti.

ISTINA
Možda se čini logičnim da ćete preskakanjem obroka smršati, jer jedete manje, ali nije tako jednostavno. Rezultat može biti baš suprotan. Vaše tijelo prelazi u „modus preživljavanja“, Vaš metabolizam se usporava i čuva energiju, a ne koristi je.
Preskakanjem obroka možete postati gladni i na kraju zbog toga konzumirati hranu koja sadrži više masnoća i šećera. Bolji način za postizanje i održavanje primjerene težine je konzumacija manjih obroka u redovitim razmacima tokom dana i primjerena aktivnost.

Meso se probavlja danima

ZABLUDA
Pojeli ste veliki odrezak sa roštilja i osjećate se kao da ćete zauvijek biti siti! Međutim, neće se probavljati danima. Zapravo, kod većine ljudi se meso probavi za 3 do 5 sati otkad ga pojedu. Vaš probavni sistem je veoma efikasan. Hranu razlaže na nutrijente koje tijelo može apsorbirati.

Sirovo povrće je uvijek bolje od kuhanog.

ZABLUDA
Količina hranjivih sastojaka koje dobijete iz povrća zavisi o načinu na koji se ono skladišti ili kako (ili zašto) se kuha. Iako se kuhanjem gube hranjivi sastojci iz povrća, ono ponekad može i povećati njihovu količinu. Primjer za to je antioksidans likopen iz paradajza. Kuhanjem paradajza otpušta se više likopena nego što postoji u sirovom paradajzu.
Nedostatak hranjivih sastojaka je ponekad rezultat kuhanja, jer se neki vitamini, poput vitamina B i C, tope u vodi. Neki hranjivi sastojci se gube ako se povrće kuha predugo. Kuhanjem na pari ili prženjem uz miješanje se mogu zadržati vitamini. Istina je da je povrće najbitniji dio ishrane, bez obzira kako ga konzumirate.

Sirova mrkva će poboljšati Vaš vid.

ZABLUDA
Mrkve sadrže beta-karoten, kojeg tijelo pretvara u vitamin A koji je koristan za vid, rast kostiju i zdravu kožu. Ako jedete puno mrkve, koža Vam može poprimiti narandžasti ton, ali Vam se vid neće poboljšati. Jedan od rezultata nedostatka vitamina A je noćno sljepilo, što je možda i razlog zbog kojeg se razvila ova teorija. Mrkve mogu spriječiti nedostatak vitamina A, ali zbog njih nećete bolje vidjeti.
Iako zbog njih nećete imati rendgenski vid, nemojte iz svoje ishrane izbaciti mrkve – one su hranjive, ukusne i dostupne.

Hrana od skroba poput hljeba i tjestenine ne deblja.

ISTINA
Hljeb, tjestenina i krompir su ugljikohidrati. Kao i svi ugljikohidrati, hrana od skroba se razgrađuje kako bi Vašem organizmu osigurala glukozu za energiju. Ugljikohidrati su važan izvor energije te se preporučuje da 45-60% naše energije dolazi iz ugljikohidrata. Kao i sa svakom vrstom energije, ako pojedete više nego šta Vaše tijelo treba, energija iz ugljikohidrata će se spremati, a time se i Vaša težina može povećati. Međutim, tjestenina i hljeb ne debljaju ako se konzumiraju kao dio uravnotežene ishrane.

Ugljikohidrati se ne smiju jesti s bjelančevinama.

ZABLUDA
Trenutno postoji jako puno dijeta – i skoro svako je čuo o onoj dijeti u kojoj se ne smiju miješati ugljikohidrati i bjelančevine. Kada bi to bilo istina, ne bi se smjeli konzumirati jogurt, mlijeko, tjestenina ili mahunarke jer oni prirodno sadrže i bjelančevine i ugljikohidrate. Sasvim je u redu istovremeno jesti bjelančevine i ugljikohidrate. Naš probavni sistem može probaviti veliki spektar i kombinaciju hrane istovremeno. Osim toga, mješavina ugljikohidrata i bjelančevina može pomoći u kontroli nivoa šećera u krvi.

Uzimanje vitaminskih tableta osigurava sve hranjive sastojke koje trebate.

ZABLUDA
Da je bar tako jednostavno! Iako vitaminski i mineralni dodaci mogu biti korisni kada ishrana nije odgovarajuća ili kada su povećane potrebe (poput trudnoće), ipak ne osiguravaju sve hranjive sastojke koje trebate. Dodaci Vam ne mogu osigurati dovoljnu količinu makronutrijenata – ugljikohidrata, masnoća, bjelančevina i prehrambenih vlakana. Zato je uravnotežena ishrana puna raznolike hrane iz temeljnih grupa hrane najbolji način da dobijete sve vitamine, minerale i makronutrijente koji su vam potrebni svakog dana.

Zbog šećera su djeca hiperaktivna.

ZABLUDA
Vraća li se Vaše dijete sa rođendanske zabave prepuno energije? Mislite li da je kriv šećer iz rođendanske hrane? Zapravo nije u tome stvar. Vjerovatno je hiperaktivno zbog uzbuđenja i aktivnosti na zabavi, a ne zbog hrane koju je tamo pojelo. Istraživanja su pokazala da ne postoji direktna veza između konzumiranja zašećerene hrane i hiperaktivnosti kod djece. Ipak, djeca trebaju konzumirati šećer i hranu sa dodatnim šećerom umjereno.

Čokolada sadrži visok postotak šećera i masti, pa loše utječe na zdravlje i izgled.

ZABLUDA
Svakodnevna konzumacija crne čokolade bogate kakaom može ublažiti simptome koji prate sindrom hroničnog umora, tvrde britanski znanstvenici. Istraživači Medicinskog fakulteta u York-u kažu da je važno čokoladu konzumirati u umjerenim količinama, oko 50 grama dnevno. Sindrom hroničnog umora karakterizuje niz simptoma, a ističe jak osjećaj umora u mišićima poslije fizičkih napora. Poznato je da crna čokolada sadrži visok nivo polifenola (antioksidans), koji utiče na nivo serotonina, neurotransmitera čiji se povišen nivo veže za euforiju, a niži za depresiju.
Istraživanje njemačkih znanstvenika sugeriše da već mala količina čokolade može sniziti krvni pritisak te tako smanjiti rizik od moždanog udara.
Istraživači iz Sveučilišne bolnice u Kölnu su pratili 44 ispitanika u dobi od 56 do 73 godine sa povišenim krvnim pritiskom.
Pokazalo se da dnevna konzumacija samo 6 grama crne čokolade uzrokuje klinički značajno snižavanje krvnog pritiska.
Već su ranija istraživanja pokazala da čokolada ima pozitivan učinak na hipertenziju zahvaljujući prisutnosti kakaa i flavanola.

Bijelo meso je hranljivije od crvenog.

ISTINA
Hranljiva vrijednost mesa zasniva se na bjelančevinama koje utječu na dobro funkcionisanje mišića. Bijelo meso ih ima isto koliko i crveno, ali je prednost bijelog mesa u tome što je ono siromašno masnoćama koje nepovoljno utječu na zdravlje i liniju.

Ananas i grejpfrut razlažu masnoće.

ZABLUDA
Konzumirajući ananas samo ćete dodati koju kaloriju jer je ovo voće bogato šećerom. Što se tiče grejpfruta, njegova kiselost navodi na pogrešan zaključak da u njemu nema šećera. A enzimi koji navodno tope masnoće razlažu želučane kiseline, tako da o mršavljenju nema ni govora.

Špinat je izuzetno zdrav, pun željeza i ostalih korisnih sastojaka.

ZABLUDA
Špinat je jedna od manje vrijednih vrsta povrća. Ima znatno manje vitamina od, recimo, svježeg kupusa, sadrži velike količine nitrata, koji pretvaranjem u nitrite štetno djeluju na ljudski organizam.

Krompir ima visoku kalorijsku vrijednost te ga treba izbjegavati.

ZABLUDA
Krumpir sadrži antioksidanse i kukoamin, koji snižava krvni pritisak. Bogat je kalcijem i vlaknima, i smanjuje holesterol.

Masne ribe nisu dobre za organizam jer su kalorične.

ZABLUDA
Masnije vrste riba, kao što su losos, tuna i skuša, su odličan izvor nezasićenih masnih kiselina, koje štite krvne žile i ublažavaju anksioznost i depresiju. Losos sadrži velike količine selena koji usporava starenje tkiva, kao i bjelančevina koje osiguravaju aminokiseline koje organizam ne proizvodi sam.