Dohrana za bebe - najčešća pitanja i savjeti

ŠTO JE DOHRANA?

Dohrana je uvođenje novih namirnica u prehranu dojenčeta, koje nisu majčino mlijeko ili dojenački mliječni pripravak (žitarice, voće, povrće, meso, riba, ...). Dohranom se smatra i prijelazni period između isključivo mliječne prehrane, do uobičajene prehrane ostalih članova obitelji.

KADA SE UVODI DOHRANA?

Dohrana se uvodi između 4. i 6. mjeseca života djeteta, kada prehrana majčinim mlijekom ili dojenačkim mliječnim pripravkom počinje biti nedostatna za pokrivanje povećanih nutritivnih i energetskih potreba dojenčeta.

Dohranu se nikako ne preporučuje uvoditi prije 4. mjeseca jer probavni sustav dojenčeta nije dovoljno razvijen probaviti takvu hranu. Prerano uvođenje dohrane povećava i opasnost od alergijskih reakcija na hranu, a može dovesti i do preranog odbijanja prehrane majčinim mlijekom ili dojenačkim mliječnim pripravkom.

Isto tako, ako se s dohranom počne prekasno (nakon 6. mjeseca starosti), moguće su poteškoće i otpor kod prihvaćanja nove hrane.

KAKO ZNATI DA JE DIJETE SPREMNO ZA DOHRANU?

Vaša beba:

• sjedi uz potporu
• samostalno drži glavu i okreće je u stranu
• gubi refleks kojim automatski gura jezikom hranu iz usta
• guta hranu koja nije tekuća
• otvara usta kada se približi žličica
• okreće glavu u stranu kada nije gladno
• pokazuje veliki interes za hranom

PRAVILA PRI UVOĐENJU DOHRANE

• dijete upoznajte s jednom po jednom novom namirnicom, kako bi se priviklo na novi okus
• uvođenje novih vrsta hrane neka bude postepeno – napravite razmak od nekoliko dana (4 do 5) između davanja novih namirnica, kako biste eventualno uočili je li beba razvila neku negativnu reakciju na hranu (alergiju)
• u hranu nemojte dodavate začine, sol  i šećer
• novu vrstu hrane u početku dajte u vrlo malim količinama (nekoliko čajnih žličica) te postepeno povećajte količinu hrane
• bebu hranite polako, žličicu po žličicu – budite strpljivi i opušteni jer je svaka promjena u hranjenju velika novost, kako za bebu, tako i za Vas
• prva hranjenja žličicom shvatite više kao igru, nego kao pravi obrok – ukoliko dijete ne prihvaća lagano prvu žličicu, možete mali zalogaj staviti na svoj prst i tako ju ponuditi. Svaka beba treba vremena da shvati kako je to novi način dobivanja hrane.

REDOSLIJED UVOĐENJA NOVIH NAMIRNICA

Redoslijed uvođenja novih namirnica u prehranu dojenčeta nije toliko bitan i ne utječe na zdravlje djeteta, važno je jedino da se u prvoj godini izbjegavaju potencijalni alergeni. Naša je preporuka početi dohranu sa žitnim pahuljicama/kašicama bez glutena – od riže ili kukuruza. Iako je uobičajeno da se kod nas voće (kruška, jabuka i banana) uvodi prije povrća, nije loše da dojenčetu prvo ponudite povrće koje ima neutralniji okus od voća. Ako se prvo uvede voće, postoji mogućnost da beba kasnije teško prihvati povrće i meso jer se već navikla na slatki okus voća.

NAMIRNICE U DOHRANI - PO MJESECIMA

Svako dijete je individua za sebe te se o uvođenju novih namirnica treba posavjetovati s pedijatrom. U nastavku su dane smjernice preuzete iz časopisa Bebe (Darija Vranešić).

KALENDAR DOHRANE IZ BEBA

Najčešći problemi tijekom dojenja

Sve o dojenju

KOJU HRANU TREBA IZBJEGAVATI U PRVOJ GODINI ŽIVOTA BEBE?

Kod beba neke vrste hrane mogu izazvati alergijske reakcije ili druge negativne reakcije te bi ih zato trebalo izbjegavati u prvoj godini života. Najčešći su alergeni sljedeći:

• KRAVLJE MLIJEKO – alergija na kravlje mlijeko najčešća je alergijska reakcija u male djece. Kravlje mlijeko sadrži dvadesetak tvari koje mogu izazvati alergijsku reakciju, a bjelančevine kravljeg mlijeka najčešće su prve strane bjelančevine s kojima dijete dolazi u dodir. Osim toga, kravlje mlijeko sadrži previše bjelančevina i minerala, što opterećuje još nezrele bubrege djeteta, a s druge strane premalo esencijalnih masnih kiselina, željeza, vitamina, selena i joda, važnih za pravilan rast i razvoj. Jedino mlijeko koje se treba davati djetetu tijekom 1. godine jest majčino mlijeko ili dojenački mliječni pripravak.
• JAJA – bjelanjak je jaki alergen, stoga bi jaja trebalo također izbjegavati. Žumanjak se može davati od 9 mjeseci.
• MED – čisti med može sadržavati bakteriju koju dječji  probavni sustav ne može podnijeti  te on može izazvati botulizam. Med kao dodatak (primjerice u žitnim pahuljicama) ne predstavlja nikakvu opasnost.
• ORAŠASTI PLODOVI – kikiriki, orasi, bademi, lješnjaci.
• RAKOVI (jastog, škampi), ŠKOLJKE (dagnje, kamenice, priljepci), RIBA(pastrva, losos, bijela riba, štuka, srdela, inćun, brancin, tuna).
• SOJA
• JAGODE