Sort by
Sort by

Ljetna Mediteranska Prehrana: Šta jesti tokom ljeta?

Tokom godišnjih odmora koje mahom provodimo na obali i ostrvima, naš način života i prehrane obično poprimi znakove mediteranskih navika. Budući da brojne naučne studije već decenijama sistematski ukazuju na blagodati mediteranske dijete, preporuka je da i ove godine svim osjetilima uživate u mediteranskim delicijama.

Zajednički podaci 12 međunarodnih studija nedavno objavljenih u časopisu British Medical Journal još su jednom ukazali na koristi mediteranske prehrane. Pregled studija provedenih na ukupno 1 547 299 ispitanika pokazuje da sljedbenici mediteranske prehrane imaju 9 % nižu stopu mortaliteta, 6 % nižu učestalost karcinoma, 9 % manju smrtnost zbog kardiovaskularnih bolesti te 13 % nižu učestalost Alzheimerove i Parkinsonove bolesti.

Osim što je zdrava, mediteranska prehrana je i atraktivna i ukusna, a u sveukupnom uticaju na zdravlje, ulogu dokazano ima i dnevni odmor svojstven mediteranskim običajima. Mnoge ozbiljne naučne studije ukazale su da životni stil i poznata „siesta“ predstavljaju važnu komponentu koja pridonosi blagotvornim učincima mediteranskog načina života na zdravlje. Nažalost, novija istraživanja pokazuju kako mediteranska prehrana sve više nestaje sa prostora Mediterana i zbog toga se pokreću brojne edukativne inicijative, koje ponekad paradoksalno stižu iz SAD-a, kako bi se popularizovao ovakav način prehrane.

Ljeto je pravo vrijeme za hedonizam i uživanje u ukusnim sezonskim namirnicama – voću, povrću, sjemenkama, orašastim plodovima, autohtonom začinskom bilju, svježoj ribi i plodovima mora. Važan segment mediteranske prehrane čini i ekstra djevičansko maslinovo ulje koje također privlači pažnju naučnika zbog brojnih povoljnih učinaka na zdravlje čovjeka.

Hrana kao zaštita i osvježenje

Ljetna prehrana mora obilovati svim vrijednim nutrijentima koji služe kao štit od štetnog zračenja te tako pomažu u prevenciji raka kože te sprečavaju boranje i prijevremeno starenje kože. Narandžasto, žuto i crveno voće i povrće sadrži biljne pigmente koji potiču pigmentaciju i ujedno posjeduju antioksidativno djelovanje. Zbog toga je tokom ljeta uputno uživati u kajsijama, breskvama, dinjama, lubenicama, mrkvi i ostalom raznobojnom voću i povrću. Znakovito je i to što ovi plodovi sazrijevaju upravo ljeti – međuigra čovjeka i prirode određena je i uređena vijekovima.
U ljetnim mjesecima, voće i povrće su dragocjene namirnice jer sadrže visoki udio vode i važne elektrolite koje gubimo znojenjem. Prilikom odabira voća i povrća treba se odlučiti za raznovrsne i raznobojne sezonske plodove jer ćemo tako osigurati različite fitohemikalije koje posjeduju raznovrsna korisna djelovanja u organizmu.

Organizam ljeti za vrijeme vrućih dana prirodno traži hranu koja je lagana za probavu, bogatu sadržajem vode i minerala koji se gube znojenjem, sa više vlakana, a manjom količinom masnoća i proteina. So, suhomesnati proizvodi i pržena, masna jela su hrana od koje ožednimo i koju treba izbjegavati.

Mliječni proizvodi sa niskim udjelom masti osiguraće potreban unos kalcija i vrijednih proteina, a pri izboru sira bolje je odlučiti se za svježi kravlji sir, nego za zrele sireve sa visokim udjelom masti. Svježi voćni sokovi i fermentirani mliječni proizvodi sa niskim udjelom masti korisni su izvor enzima, prijateljskih bakterija, vlakana, te vitamina i minerala.

Alkoholna, gazirana i zaslađena pića, kao i pića bogata kofeinom samo će pojačati proces dehidracije, jer stimulišu izlučivanje tekućine iz organizma. Ujedno mnoga od tih pića djeluju kao stimulansi i zbog toga ometaju zdravi ritam sna. Stoga, ove napitke treba izbjegavati tokom ljeta. Najbolji odabir za ljetnu nadoknadu tekućine je izvorska i mineralna voda, nezaslađeni čajevi i izotonični napitci.

Ljeti, kako bismo utažili žeđ, najčešće posežemo za hladnim napitcima. Ipak, dobro je znati da ćemo se bolje rashladiti ako pijemo tekućine sobne temperature ili konzumiramo tople čajeve i napitke. U zemljama gdje vrućine ne prestaju tokom cijele godine, tradicionalno se piju topli čajevi kako bi rashladili organizam.

Dr.sc. Darija Vranešić Bender